U srijedu, 23. rujna 2020. godine u Gradskom muzeju Drniš otvorena je izložba "Etnografska baština kninskog područja kroz objektiv Andrije Matkovića", u organizaciji Gradskog muzeja Drniš u suradnji s Kninskim muzejem iz Knina.
Izložbu "Etnografija kninskog područja kroz objektiv Andrije Matkovića" priredila je etnografkinja Zoja Radić, kustosica iz Kninskog muzeja u Kninu. Izložba obuhvaća fotografije snimljene između 1930-ih i 1980-ih godina 20. stoljeća. Fotografije kao dokument vremena pokazuju koliko su podatna građa za etnografska istraživanja zbog količine informacija koje pohranjuje bilježivši vjerno prizor uhvaćen u realnome trenutku svojeg nastanka. Fotografija je istovremeno i muzejski predmet, eksponat vrijedan izlaganja koji mahom nailazi na jako dobru recepciju među publikom jer je kao medij pristupačna, jasna i lako čitljiva.
Povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obilježava 18. svibnja u Gradskom muzeju Drniš predstavljen je zbornik nastao povodom 60. godišnjice osnutka.
Urednici zbornika su Davor Gaurina i Antonia Tomić. Naslovnicu je oblikovala Anamarija Šokčević Purušić, a otisnuo Print Centar - digitalna tiskara Šibenik.
Zbornik ima 44 stranice i podijeljen je na pet cjelina, govori o osnivanju muzeja, te oblikovanju zbirki, o tome kako se muzej razvijao kroz povijest, o brojnim ostvarenim suradnjama i projektima, muzejskoj arhitekturi i infrastrukturi.
Od utorka 19. svibnja za javnost je otvorena izložba koja prati veliki jubilej a zainteresirani posjetitelji mogu dobiti svoj primjerak zbornika.
U petak, 08. studenog 2019. godine u 19 sati u Gradskom muzeju Drniš otvorena je izložba "Oružje u fundusu Gradskog muzeja Drniš", koju je priredio ravnatelj Davor Gaurina.
– Predstavit ćemo izbor iz fundusa oružja i vojne opreme koji posjedujemo. To su razni tipovi oružja koje se koristilo na drniškom i okolnom području. Najstariji primjerci su iz kamenog doba i to nekoliko vrhova kremenih strelica i kamene sjekire iz Pakova Sela i Siverića. Najstariji metalni predmeti iz zbirke oružja su ilirski brončani keltovi (šuplje sjekire) iz Trbounja, lokalitet Čupića gradina i ilirski brončani zakrivljeni nož (sika) iz Kričaka. Također imamo i rimsku olovnu tanad za praćke s lokaliteta Promona iznad sela Tepljuh.
9. kolovoza 2019. godine u 20 sati u Gradskom muzeju Drniš otvorena je izložba naziva "Čudo sreće/The Miracle of Happiness" koju je svojim sugrađanima Silvija Sunara priredila u sklopu Drniškog ljeta 2019. godine.
Njezin stvaralački opus je već svima jako dobro poznat, izlagala je i izvan granica Lijepe Naše. Mali dio rječite recenzije Zdenke Bilušić otkriva kako stručno oko poima njezino stvaralaštvo:
"Mozaici Silvije Sunara bogati su znakovima i simbolima, vrlo individualno oblikovani i prepoznatljivi. Oni u sebi nose dašak Meštrovićeve estetike i secesijskog sklada. Jednostavne kompozicije i snažni ritmovi u suglasju su s duboko intimnom, a opet općerazumljivom poezijom koju iz njih čitamo. Činjenica da je rođena Drnišanka i da ju je neposredan i živ dodir s Meštrovićevim Vrelom života, Majkom s djetetom, Oračima, Sv. Rokom... nadahnjivao od djetinjstva učinio je upravo taj estetski kod nezaobilaznom uporišnom točkom u njenom radu. Njena ukorijenjenost u lokalnu tradiciju očituje se i u sklonosti stiliziranim, grafički čistim formama poput onih s elemenata narodne nošnje. S druge strane završiti slikarstvo na splitskoj Umjetničkoj akademiji u klasi profesora Gorkog Žuvele značilo je primiti čvrste temelje, prije svega u poticajnom smislu."
Ususret obilježavanju obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluja", Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja priredili smo izložbu izabranih pjesama i grafika Ante Sardelića iz mape naziva "Vječna domovina" koja je nastajala u jeku vihora Domovinskog rata i netom nakon velike pobjede i povratka prognanog stanovništa na njihova ognjišta.
Naslov izložbe preuzet je s jedne od grafika reljefno otisnute na bijelom listu papira s prikazom golubice koja izvire iz šahovnice i pletera i drži grančicu masline, a sam naslov "Zrno slobode" otisnut je na glagoljici.
Ante Sardečić koristi različite motive, segmentirajući pojedine dijelove i vežući ih u cjeline pomoću hrvatskih nacionalnih simbola - trobojnice, šahovnice, pletera i glagoljice. Motivi se ponavljaju, ali ih varira na različite načine, akcentuirajući nacionalnu, domoljubnu simboliku, no spretno izbjegava banaliziranje i klišeizaciju. Grafikama pridružuje domoljubne pjesme istoga naziva, neke su i uglazbljene.
